‘VALENTINE DAY’: REDEFINE DOMIN IHA KONTESTU ATUÁL
‘VALENTINE DAY’:
REDEFINE DOMIN IHA KONTESTU ATUÁL
"Cinta sejati merupakan hubungan di mana individu bersifat individu
sekaligus bersifat sosial" Karl Marx.

Iha istória, ema uain konta, Valentine Day ka ho versaun romántika dehan loron Domin ka namoradu/a. Pesoalmente lakohi mo’ut ba ida-ne’e, maibé
hakarak aproveita biban ida-ne’e hodi foti konseitu ‘domin’ sai pontu sentrál ba ha’u-nia hanoin hodi halo análize ba
sosiedade ohin-loron ne’ebé kompleksu no kontrovérsia tebes.
Ema no sosiedade la’ós eziste naturalmente
hanesan ne’e, maibé mai husi mudansa ka evolusaun radikál ne’ebé ás liu.
Sosiedade ida-ne’e evolui hahú husi komunál primitivu ba eskravatura, ba iha
feudalizmu no kapitalizmu. Posibilidade, evolusaun ne’e iha tendénsia
sientífiku ba sosializmu no komunizmu modernu. Mudansa sira ne’e akontese tanba
kontradisaun internál iha sistema ida nia isin-lolon. Nu’udar ezemplu, sistema feudalizmu hamosu
klase sosiál iha ne’ebé eziste Klase feudál ka liurai no
klase reinu ka povu agrikultór. Klase liurai nu’udar na’in ba instrumentu produsaun,
enkuantu klase reinu la’ós-na’in ba instrumentu produsaun, dahikus ne’e sira
servisu de’it ba klase na’in sira.
Servisu
produsaun iha sistema feudál ne’e domina ho tipu propriedade privadu. Rezultadu
hosi ne’e mak mosu relasaun sosiál produsaun ne’ebé esploitativu, iha ne’ebé
klase liurai hanehan no supa klase reinu ka povu sira. Estadu iha altura ne’ebá
nu’udar instrumentu ne’ebé klase liurai sira uza hodi hanehan klase reinu sira,
liuhusi lei, ordem, relijiaun nst. Bazeia ba relasaun sosiál ne’ebé ho karatér
esplorativu maka reinu sira organiza malu, lidera hosi burgeza sira hodi kontra
feudalizmu no konstrui sistema ekonomia-polítika foun ida hanaran kapitalizmu.
Ida-ne’e influénsia husi filózofu liberál sira hanesan Jhon Locke, Thomas
Hobbes, Jean Jackes Rousseau, Adam Smith, René Descartes no sira seluk tan.
(Le’e: Materializmu Dialétika Istórika).
La-seluk-la-leet,
sosiedade ohin-loron nu’udar tranzisaun husi ekonomia-polítika feudalizmu ba
iha sosiedade modernu kapitalizmu ka industrial ne’e rasik. Husi sosiedade
modernu ida-ne’e, orienta liu ita ba merkadu. Tanba lójika sosiedade industriál
ohin-loron mak haree liu ba modal/kapitál. Modal ne’e refere ba saída mak
sujeitu ida iha, hanesan bonito/a, isin-di’ak, osan, karreta, motór, uma-mutin andár,
hatais di’ak, matenek, eskola nst. Porezemplu, bainhira ema ida hakarak harii
relasaun íntimu (domin) ho ema-seluk maka sei haree liu ba karatér sira iha
leten, katak sei fihir husi ain-kukun to’o fuuk laan. Sentidu katak, saída mak
nia iha [bonitu/a ka lae, iha osan ka lae, nst] hodi responde ba merkadu ida
ohin-loron. Se modal sira ne’ebé naktemik iha leten ne’e ita laiha maka ita sei
alienadu [terasing] ka perifériku iha sosiedade, aliás ema la fihir liu ita.
Husi ne’e ita bele hatene katak, ita-nia vida tomak orienta hotu hosi merkadu.
Ezemplu seluk, Iha relasaun namoru entre mane ho feto ida. Bainhira feto ka
mane halo tinan mak tenke halo selebrasaun no dala-barak liu ezije malu tenke oferese
ai-funan, boneka, han iha restaurante, hemu iha kafetaria no sira seluk tan.
Karik ida-ne’e mak laiha, rezulta balun tenki hakotu relasaun domin. Realidade
ida-ne’e mak dala-barak liu akontese iha sosiedade kontemporánea. Merkadu mak
orienta ita-nia moris hosi relasaun namoru, belun, kolega no to’o uma-laran.
(Le’e: Budaya Pop).
Dekadénsia Substánsia
Domin
Bainhira
ita haree liafuan badak (caption) oioin iha facebook,
instagram, tiktok no WhatsApp, bainhira postajen ruma mosu fila-fila
iha ita-nia beranda, signifika katak pasti iha isu/asuntu ruma viral ka atu viral iha sosiedade ida. Tanba ema ne’ebé prodúz aplikasi hirak-ne’e halo tuir utilizadór
ka konsumidór sira-nia gostu/selera. No,
ita hatene, joven feto no mane sira-nia isu ne’ebé viral ohin-loron mak “Valentine Day”.
Hafoin
tinan tuan liu tama ba tinan foun, emar (liu-liu joven sira feto no mane) hahú
preokupa Valentine Day. Sira ansi no
hakarak atu tama lalais ba 14 de Fevereiro
ne’ebé hanaran ‘Loron-Domin’ ka versaun romántika dehan loron-namorudu/a. Normalmente,
loron ne’e revela relasaun íntimu (namoru) sira hahú preokupa hodi buka xokolate,
ai-funan, boneka no materiál sira-seluk hodi oferese nu’udar prezente murak ba
nia doben. Karik iha momentu ida-ne’e mak la oferse sasán sira-ne’e ba malu
maka sei hamosu dezentendimentu ka problema interna entre na’in rua refere, no
balun to’o foti desizaun hakotu tiha relasaun. Sé mak sai vítima ba asaun ne’e?
Konserteza, ida ne’ebé ekonomia fraku liu (klase baixu), tantu feto ka mane.
Ba
sira ne’ebé jomblo, sai tukang
caption no share caption iha facebook. Barak liu sira curhat hodi dehan ‘Valentine
Day ne’e hamutuk ho sé? Sé
mak bele oferese ai-funan ba ita? Loron domin ida ne’e parese ha’u mesak de’it.
Aproveita loron ne’e buka ema atu hadomi. Valentine
day ne’e sei la vale ba ami-sira ne’ebé jomblo’.
Espresaun sira ba loron ne’e hatudu katak ema barak, liu-liu joven sira pániku
tebes, alias hanoin kompleksu tiha.
Kampaña
ida-ne’e sempre akontese tinan ba tinan halo ita sai frustadu. Ita dúvida,
tanba sá ema preokupa demais loron ne’e? Tanba sá emar la preokupa oferese
domin ba malu loron ba loron? Tanba sá emar sira la preokupa buka boneka,
xokolate, ai-funan hodi oferse ba malu iha loron bai-leet sira? Tanba sá emar
la buka ema-seluk atu hadomi iha loron baibain sira? Tenke iha loron ne’e? Seráke
loron ida-ne’e mak nu’udar pontu kulminante hodi ema hato’o nia sentimentu
domin ba ema seluk? Pergunta hirak ne’e, ha’u riska nu’udar reflesaun krítiku
ida ba ita hotu-hotu atu hatán.
Piór
liután mak ema balun iha loron ne’e komodifika feto nia isin hodi troka ho
objetu boneka, xokolate no ai-funan sira. Faktu balun, ikusmai feto sai terus
tan nia parseiru la responsabiliza ba asaun ne’ebé nia komete, ka halai lakon.
No balun aproveita loron ida-ne’e ho emosaun/nafsu to’o fó foti desizaun
prematura [relasaun seksuál fora hosi planu] ne’ebé ikusmai tenke fahe malu
tanba problema iha kondisaun objektif ka ekonómika sai kauza ba moris la
sustentável. Sosiedade ohin-loron, liu-liu joven feto no mane sira mo’ut ona ba
domin subjetivizmu no utópiku ida-ne’e, até sai atan iha relasaun sira. Ita
lakon kontrolu no konxiénsia hodi komodifika ita-nia an, ka mo’ut de’it ba
iluzaun ne’ebé kria hosi ita-nia parseiru.
Hanesan eskritór, Fredy Pieloor no Barbara iha
sira-nia livru “Buka Hati, Buka Dompet
& Buka Celana” hateten katak, feto no mane iha sosiedade ohin-loron
barak (atu la dehan hotu-hotu) mak uza liu sira-nia kondisaun subjetivizmu ne’e
hodi halo relasaun namoru (Buka Hati) hodi espresa sira nia emosaun, sentimentu
ba malu no diretamente deside hodi kaben ka hola malu (Buka Celana), maibé sira
la diskute kona-ba problema ekonomia ka kondisaun objetiva (Buka Dompet) ne’e
rasik. La tetu no diskute kona-ba oinsá atu sustenta-an, oan sira no famliia
uma-laran iha futuru.
Dala-barak liu, feen ho la’en husik malu sedu
(perceraian), família uma-laran mosu dezentendimentu no hirus malu beibeik
tanba problema ekonomia ka osan ne’e rasik. No sorin-seluk, iha ema barak
(joven feto no mane sira) momentu halo relasaun íntimu (Buka celana) ho
emosionál ka uza liu sira-nia subjetivizmu, katak la hare’ didi’ak realidade
moris ne’ebé sira horik ba. Husi ne’e eskritór na’in rua argumenta tan katak, “Mulailah buka hati, buka dompet dan buka
celana dengan suka kita. Kami sarankan bila suami anda belum membuka dompetnya
(dan membayar anda di muka), anda sebagai istri jangan membuka celana”.
(Pendahuluan IX).
Ne’e
sentidu katak, ita presiza liu domin ida ne’ebé iha objetividade, justu, loos,
moos no permanente iha ita-nia moris tomak, iha espasu partikulár. La’ós de’it
domin ne’ebé oferese iha tempu Valentine
Day, maibé to’o ikus mai la responsabiliza no lori-malu ba tanis, triste,
hirus to’o terus naruk. Hanesan partidu polítiku sira ne’ebé kampaña iha palku
leten ko’alia rebo-rebo to’o kabeen nafurin dehan bainhira povu fó fiar ba kaer
ukun mak sei lori prosperidade ka moris di’ak ba povu maubere, maibé pelu-kontráriu,
povu fó tiha podér, ikus mai la lori povu ba moris di’ak, maibé lori fali povu
ba terus, triste, tanis no to’o ba rai naruk. Apakah ida ne’e mak domin loloos? Piór liután maka ema hakloot
konseitu tiha domin ba de’it interese partikulár/ ka toka de’it partikularidade
entre feto no mane ida (relasaun íntimu) hodi haluha tiha problema seluk ne’ebé
sosiedade enfrenta. Problema ki’ak, malnutrisaun, dezempregu, edukasaun no sira
seluk tan. No sorin-seluk, ema haluha tiha ema seluk ne’ebé besik-liu nia husi
loron ba loron.
Husi
kestaun ne’e, Erick Fromm liu husi nia livru “The art of Loving” hodi tulun ita atu haree nosaun domin ne’e ho
luan uituan. Erick Fromm hatuur konseitu domin ba kategoria lima (5). Primeiru, Domin Fraternu (hadomi,
hakuak, responsabilidade, kuidadu no tane-aas valór umanidade iha sosiedade
tomak); segundu, Domin Maternu (domin husi inan ba oan no vice versa); terseiru, Domin Erótiku (domin no relasaun íntimu entre feto ho
mane ida); kuartu, Domin ba an rasik
(Love Self/Amor próprio); kintu,
Domin ba Maromak (amor de Deus).
Maibé,
iha sosiedade ohin-loron mostra kontrovérsia tebes. Katak ema maioria hadomi
de’it nia an alias domin individualístiku (love self) ne’ebé Fromm hanaran
domin egoizmu. No sorin-seluk, ema maioria hadomi malu iha espasu partikulár (namoru)
ho atrasaun seksuál (Domin Erótiku) de’it, katak feto ho mane ida hadomi malu
la’ós ho kondisaun konkreta ida ne’ebé ita fihir, maibé pelu-kontráriu, haree
husi nia postura; isin-di’ak, Kabeer, bonita, hatais provoka no sira seluk tan.
Maibé haluha tiha katak, kualidade sira-ne’e provizóriu de’it tanba ita ema nia
idade sempre aumenta, nune’e hirak ne’e mohu beibeik hosi realidade. Domin
daudaun ne’ebé depende de’it ba kualidade sira refere maka ikus mai komesa mosu
perselingkuhan até perceraian (divórsiu). No to’o haluha tiha
hadomi uma-laran, sosiedade no to’o ba nia Maromak rasik.
Ohin-loron,
domin lakon ona nia substánsia iha sosiedade atuál. Atu dehan mós katak, la
natoon wainhira ema halo diskusaun ba domin iha de’it nível partikulár, no
susar tebes atu diskute domin ba ema hotu. Susar, maibé ida-ne’e mak realidade
ohin-loron. Nune’e, ita presiza fanu ema hotu hodi halo auto-reflesaun no
auto-krítiku ida. Apakah, ita satisfeitu
ona ho ezisténsia sosiedade moderna ohin-loron? Ka ita presiza konstrui
sosiedade ida foun hodi hatuur fila-fali domin ida loos, justu no fraternu ba
ema hotu?
Redefine
Domin hodi Serví ba Umanidade
Filozófikamente,
ema iha nesesidade rua ne’ebé fundamentál tebes: nesesidade materiál no espirituál.
Nesesidade materiál mak dahuluk ema tenke han, hemu, hela fatin no hatais.
Hafoin ida-ne’e maka ema bele hala’o nesesidade espirituál, hanesan edukasaun,
polítika, kultura, relijiaun nst. Entre hirak-ne’e, ida mak ‘domin’ ne’e rasik.
Konseitu
Domin ema define no diskuti beibeik hahú husi sosiedade uluk to’o agora. Husi
versaun romántika, bíblika, hosi matenek-na’in sira no sira seluk tan.
Tuir versaun romántika katak domin mak iha
ne’ebé ibun tutun midar ba malu, lori malu ba tasi-ibun, ba fatin turizmu,
kafetária no loro-loron tenke ka’it malu. Tuir versaun Bíblia katak hadomi ema
seluk hanesan ita-an rasik. Tuir filózofu Erich Fromm, domin ne’e la’ós
sentimentu baibain, maibé ne’e nu’udar arte hodi responde ba ezisténsia ema-nian
iha sosiedade. No filózofu Karl Marx dehan domin loloos mak ema na’in rua
forma-an nu’udar partikulár, maibé aumezmu tempu iha karatér sosiál.
Problema
sira ne’ebé ohin-loron ita enfrenta loron ba loron iha sosiedade maka
dezempregu, mál-nutrisaun sa’e, ai-moruk iha ospitál laiha no konsekuénsia ema
mate loro-loron, eviksaun forsada, kazu profesór kontratadu sira seidauk
rezolve, foos folin sa’e, Polísia baku sidadaun, no sira seluk tan. Sé mak
hetan konsekuénsia husi problema hirak ne’e? Ba ita, la seluk la le’et povu
maioria ne’ebé ekonomikamente no politikamente frajíl. Apakah ita nonook de’it ba kestaun hirak ne’e? Lae, ita tenke foti
pozisaun hodi hakilar no defende povu maioria ne’ebé la hetan tratamentu dignu
no justu husi Estadu-Governu ohin-loron. Kle’an liu, ida ne’e mak domin loloos
ne’ebé lakon ona iha sosiedade, no presiza ita kuda fila-fali iha espasu
partikulár no públiku. Kualidade domin ne’e hatudu katak ita sai advogadu ba sosiedade,
liu-liu ba povu marjinál sira.
Domin
ne’ebé ema nain rua konstrui iha partikulár tenke diskute esénsia domin ne’e ba
ema hotu iha sosiedade. Hanesan Erick Fromm dehan “liafuan, Hau hadomi Ó”, tenki
muda fali ba “Husi Ó, Ita ko’alia domin ba sosiedade”. Ne’e katak, domin tenke
ho karatér sosiál hodi unifika ema rua to’o barak (masa) hodi luta ba
emansipasaun ka libertasaun ba sosiedade tuan ba sosiedade foun ho baze no
prinsípiu igualdade, justisa prosperidade, liberdade no fraternidade.
Atu
hatuur prinsípiu hirak ne’e iha sosiedade foun ida, maka ita tenke diskute
beibeik kona-ba evolusaun sosiedade dezde uluk to’o ohin-loron. Karl Marx
hateten katak sosiedade uluk to’o agora nu’udar istória kona-ba luta de
classe (Le’e: Manifestu Komunizmu, 1848). Atu diskute kle’an ho
totalidade ba sosiedade ohin-loron ne’ebé nakonu ho kontradisaun maka ezije ita
tenke halo leitura beibeik ba livru sira ne’ebé kondús ita ba kontestu
ohin-loron, partikularmente ita-nia país Timor-Leste. Aleinde halo leitura, ita
mós presiza hakerek.
Ita-nia
hakerek la’ós halo ema lee hodi kontente de’it, la’ós atu hatudu ita mak lee
barak liu, la’ós hatudu katak ita mak matenek liu no la’ós ita atu hatún ema
seluk hodi hasa’e ita-nia an. Maibé, objetivu fundamental liu husi ita-nia
eskrita maka hodi konxiensializa ba ema seluk ne’ebé durante ne’e mo’ut ona ba
ideia falsu no utópiku sira. Hanesan eskritór boot ida husi Indonézia Pramoedya
Ananta Toer dehan “aku menulis bukan untuk memberikan kesenangan pada
pembaca tapi memberi mereka kesadaran”.
Ikusliu,
ha’u laiha ai-funan, boneka, xokolate no nein sasán seluk atu oferese ba doben
ida, maibé ha’u só hakro’at de’it ha’u-nia lapizeira nia tutun hodi riska de’it
sura-tahan kulafur ida-ne’e hodi hamanas netik ita-nia kakutak ne’ebé karik
durante ne’e malirin liu ona. No karik domina ona husi kultura dominante
(Budaya Pop). Hanesan Sócrates hateten “Writing raises the dead”, katak
hakerek ne’e atu hamoris fila-fali buat ne’ebé mate ona. Ha’u preokupa liu
doben ida tanba ezisténsia sosiedade moderna ohin-loron ho karatér persuasivu
demais, nune’e dala-ruma halo ita dukur to’o mate nian. Nune’e, ha’u fiar katak
liafuan ne’ebé ita suku iha sura-tahan mutin ida-ne’e iha valór boot liu duke
ai-funan no boneka zing-zang nian
ne’ebé sei la dura, no xokolate ne’ebé halo ita-nia nehan sei moras.
Husi
letra ne’ebé ha’u suku iha sura-tahan kulafur ida-ne’e, espera katak sei dere
ita-nia fuan no loke ita-nia kakutak no neon hodi bele haree naksalak sira
ne’ebé ita hasoru loron ba loron iha sosiedade ne’ebé ita horik ba. Iha biban
kmo’ok ida-ne’e, ha’u mós hakarak sujere no rekomenda ba ita katak alfabetu ne’ebé
ita junta sai testu, la’ós ita lee hodi memoriza de’it, maibé uza ida-ne’e
nu’udar métodu hanoin (cara pandang) hodi konxiensializa ema hirak ne’ebé haleu
ita, ho objetivu atu ita unifika forsa sai ida de’it hodi liberta povu husi
ignoránsia, ki’ak, analfabetizmu, marjinalizasaun no opresaun sira seluk tan.
“Doben, HA’U HADOMI Ó,
no iha tempu hanesan ITA-RUA HADOMI EMA HOTU!”
Dili-Manleuana,
14 de fevereiru de 2025
Hakerek
na’in: José da Costa Sure
Editór: Pere Maman
Comentários
Enviar um comentário